Moj internet dnevnik
Red army
Blog
ponedjeljak, listopad 23, 2017
Bivša Jugoslavija i njeni narodi očekuju da se nešto promjeni. Očekuju da počnu normalno živjeti i raditi. I vjeruju kako će EU iznaći snage da spriječi daljnju devastaciju prostora na kojima je nekada živjelo preko pedeset šest nacionalnih skupina i preko sto dvije nacionalne zajednice sa isto toliko zasebnih jezika i nešto manje pisama.

Strah EU unije od svojih ekstremista, zaustavilo je razvoj na jugoistoku kontinenta,te je uvelike pomoglo da se na tom prostoru razviju tzv. populistički pokreti, a u stvarnosti revizionistički pokreti.

Pogledamo li pomalo od Triglava prema jugu, sagledavamo stanje u kojemu je ekonomski razvoj dosegao određenu granicu, nakon kojega se dogodila dekadencija cijelig zajednica. 

Nije za govoriti, kako je stanje ukupne infrastrukture upravo pogledom sa Triglava u katastrofalnom stanju, pa se upotrebom bazne infrastrukture, nemogu postići oni elementi razvoja koji su postojali jop prije četrdeset godina.

Neulaganje, zatim bježanje javnog novca u privatne džepove, ali i pogrešno planiranje dalo je za povod da se ljudi pokrenu na cijelom prostoru od Triglava do Gevgelije, i da to pokretanje bude pojačano najnovijom globalnom izbjegličkom krizom. 

A koja je dovela do daljnjeg razvoja estremizma u društvima mikro državica na tom prostoru.

U domenima odbrane, te državice danas zajedno nisu ni četrdeset posto bojeve gotovosti nekadašnje JNA. A u pitanjima civilne zaštite ni na deset posto nekadašnjih kapaciteta.

Stanje je toliko katastrofalno da je ponukalo Alijansu da na pojedinim dijelovima te teritorije uvede neposrednu upravu. Bez obzira na to radi li se o državama koje su u sastavu Alijanse ili su van nje.

Ulazak Crne Gore u Alijansu svedeno je na državni udar, kojim je spriječen referendum, koji bi po sadašnju vlast i zagovornike Alijaske loše prošao. Sa druge strane, suđenje nekim akterima kontra udara, prikriva činjenicu da se vodio sukob oko najkorumpiranijeg režima na tim prostorima.

Sa druge strane i nacionalno najliberalnijeg. 

Sa druge strane stanje u susjedstvu, napose u Hrvatskoj toliko je zabrinjavajuće, da je nužno bilo uvesti čak i Premijera. 

Desnica koja je dvije godine lutala u potrazi za riješenjima problema, koje je sama stvarala, morala se povući pred uvezenim Plenkovićem, koji je implementiran u nastojanje EU da pacificira ustaše u redovima hrvatske vlasti. 

Inicijativa je stigla iz Berlina, ali je naknadno prihvaćena od svih pet velikih članica SB UN. Na teritorijima koja su privedena na upravljanje Zagrebu, a na kojima stoljećima žive uz ostale i Hrvati, postavljeni su monitoring timovi, a upravitelj tog prostora je aktivirao svoju ulogu upravo u trenutku kada se po nalogu jednog od vodećih HDZ-ovaca povela anti manjinska kampanja paljenjem njihove imovine na prostoru Dalmacije, da bi ta akcija izazvala kontraakciju, što je zbog katastrofalnog stanja civilne obrane zamalo izmaklo kontroli.

Odluka HDZ da u gradu na istoku-Vukovaru za gradonačelnika postavi politici i situaciji nedoraslog mladog političara, ultradesne provinijencijencije Ivana Penavu, porijeklom iz krajeva koji su u prošlosti naginjali ustaškoj ideologiji, donjela je tom gradu na Dunavu nazadovanje i ubrzano propadanje.

Investicije su izostale, a zbog antieuropskog postupanja, zaustavljen je čak i projekat novog putnog pravca koji je grad trebao povezati brzom cestom sa auto putem kod Subotice i dalje sa Aradom u Rumunjskoj. 

Uticaj na razvoj lokalnog javnog prijevoza i cesta, kao i upotrebe ostale infrastrukture toliki je da se fijasko zvan Penava nastoji prikriti ne toliko potrebnim projektom obnove tamošnjeg vodotornja, rušenog u prošlom ratu.

Odnos samog Zagreba prema krajevima istočne Slavonije, Baranje, Zapadne Srema, uvelike odnos maćehe prema pastorčadi. Naime, ti dijelovi teritorije vode se kao dijelovi Hrvatske, ali u stvarnosti niti ih hrvatska politika takvima doživljava, a niti ti krajevi od Zagreba mogu očekivati bilo kakvu pomoć.

Upravo iz razloga koji se svodi na nacionalističko-populističku retoriku, datu u primjeru Penave i njegova mentora iz središnjice HDZ-a. 

Nasuprot Vukovara, leži prostrana Vojvodina, na tako ravna, ali uvelike najplodniji dio Europe, prema se pak Srbija ponaša isto kao i Hrvatska prema svojim rubnim krajevima.

Oduzela je funkcionalnu autonomiju propisanu ustavom iz 1974.g. i donjela odluke kako će Beograd bolje znati upravljati najvažnijim resursima te stare Pokrajine, nastale još u Hasburškom carstvu.

Sve to pokriva srpski populistički pokret pod nazivom Srpska Napredna Stranka, aktualna Predsjednik a Republike Srbije Aleksandra Vučića. Koji je kroz pokret provukao sve oblike fašističkog klientelizma i nacionalne homogenizacije, nauštrb razvoja i različitosti.

Uvodeći praksu da se zapošljavati mogu samo oni koji su članovi tog pokreta, a da nakon zapošljavanja moraju plaćati trećinu prihoda pokretu, prekršio je sve odredbe udruge EP stranka kojima je član.

Uz to sve zajednice koje se ne slažu sa sadašnjom politikom u Beogradu trpe sankcije, koje se ogledaju kroz izbacivanje iz svih planova razvoja i na kraju do instrumentaliziranog terora ulice, koji Vučić kontrolira, kako bi proveo svoju verziju povijesne revizije.

Batinjanja nema, ali je prisutnotst tajne policiji, kao i pritisak na zaposlene u medijima čini situaciju nenormalnom za bilo koji ekonomski razvoj, uglavnom baziran na obespravljnim i slabo plaćenim radnicima.

Najnovija predstava sa uvozom oružija iz Rusije u stvari je pokazivanje mišića tzv. secesionističkim dijelovima unutar Srbije, a radi se kako o Vojvodine, tako o Sandžaku, te o Preševskoj dolini, ali i Kosovu.

Kako bi se stalo tom organiziranom ludilu, EU treba slijediti primjer Turske, mada to zvući suludo. Ali upravo Tursko prisezanje na prava Muslimana Bošnjaka u Sandžaku, smanjilo je tamošnje tenzije i povećalo osjećaj sigurnosti. 

EU bi uz Rusiju, trebala pritisnuti na Vojvodinu, i uvijetovati povratom njene državnosti, ulaskom Srbije u svoje redove. 

To je uvijet i da se Dodik u BiH spusti na zemlju, ali i da se smanje tamošnje ambicije nacionalističkih elita.

redarmy @ 11:19 |Komentiraj | Komentari: 0
Arhiva
« » vel 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
Brojač posjeta
85876
Index.hr
Nema zapisa.